Kompostiranje

Kompostiranje je proces biološke razgradnje organskog dijela otpada. U prirodi se odvija spontano. To je jeftin i prirodan proces koji pretvara kuhinjski i vrtni (zeleni) otpad u vrijednu sirovinu bogatu hranjivim tvarima za tlo. Jednostavno ga je napraviti i upotrebljavati.

Kompostiranjem doprinosimo smanjenju količine otpada za čak 30%, a korištenjem humusa nastalog u tom procesu smanjujemo potrebu za korištenjem umjetnih mineralnih gnojiva koja također mogu biti štetna za okoliš.

OPŠIRNIJE O KOMPOSTIRANJU PROČITAJTE NA
STRANICAMA ČISTOĆE GRADA SPLITA:

SKINITE BROŠURU O KOMPOSTIRANJU:

Neadekvatnim zbrinjavanjem zelenog otpada stvara se šteta. Npr. paljenjem zelenog otpada uzaludno se
troši kisik, zagađuje se zrak i onemogućuje povratak hranjivih tvari u tlo.

Organski otpad

U organski otpad ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, ostatke čaja (s vrećicama), biljne ostatke iz vrta i sl. Ugledajući se u prirodu, ljudi su od davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno dobro. Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus. Možemo je primijeniti u vlastitom vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu.

To je najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.

PROČITAJTE KAKO NAPRAVITI VLASTITI KOMPOSTER

Ako organski otpad pripremimo za kompostiranje već u kuhinji, štedimo mnogo vremena na kompostištu.
Zato skupljamo samo otpatke koji se mogu kompostirati.

Što kompostirati?

DA

OTPACI IZ VRTA: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja iz lonaca za cvijeće, usitnjeno granje,
KUHINJSKI OTPACI: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci -voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja,
OSTALO: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo drvenog ugljena ili drva. Neki organski otpaci teško se razgrađuju pa se na kompostište ne preporučuje stavljati velike količine takvih otpadaka. Tu spadaju: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, kosti…

NE

OTPACI IZ VRTA: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke,
KUHINJSKI OTPACI: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti…
OSTALO: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala). Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže -kemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, -bojano-i impregnirano drvo, stiropor…

Kompost je izuzetno hranjiv proizvod za vaš vrt koji će vam pomoći poboljšati strukturu, održati razinu vlažnosti
te pH ravnotežu vašeg tla, a pomaže i u sprečavanju bolesti biljaka.

Kako i gdje kompostirati?

Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti na kojem mjestu ćemo smjestiti kompostište i na koji način ćemo kompostirati. Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća (a) ograđena drvom (b), ciglom, žicom (c),…ili u specijalnim komposterima koje nudi trgovina.

Ako imamo vrt i odlučimo se za najjednostavniju i najjeftiniju metodu, tj. KOMPOSTIRANJE U HRPI, iz praktičnih razloga dobro je predvidjeti mjesto za dvije hrpe te mjesto za odlaganje suhog, drvenastog vrtnog otpada. Površina koju će zauzeti kompostište ovisi o veličini vrta i okućnice, a minimalna potrebna površina iznosi 3-4m2 .

U kućanstvima s prostranim vrtom i okućnicom, velike količine organskog otpada omogućuju da se odmah složi konačna SLOBODNOSTOJEĆA HRPA, a novonastali biootpad slaže se uz postojeću hrpu tako da se ona produžuje ili se načini nova kompostna hrpa.

Način na koji ćemo kompostirati biomaterijal ovisi, dakle, o veličini vrta i domaćinstva, o količini organskog otpada, o površini koju imamo na raspolaganju za kompostište, itd.

Ovisno o uvjetima kompostiranja (vlaga, sastav mješavine otpada, temperatura), nakon 6 – 12 mjeseci iz organskog otpada nastalo je prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.