Kružno gospodarenje otpadom

Problem gomilanja smeća ne može riješiti nitko drugi osim nas samih. Usvojili smo olako obrazac „uzmi“ – „iskoristi“ – „odbaci“. Nakon što jednom iskoristimo proizvod i odbacimo ga, on završi na odlagalištu otpada, a resursi korišteni za njegovu proizvodnju ostaju neiskorišteni.

Posljedica takvog ponašanja u ovom trenutku je da trošimo više resursa nego što ih je Zemlja u stanju obnoviti. U Europskoj uniji prihvaćen je novi model gospodarenja otpadom kako bi se očuvao okoliš i zdravlje ljudi. Mnoge europske zemlje već odvajaju 80 – 90 % svojeg otpada. Mi tek počinjemo mijenjati stare navike i postajemo svjesni da štetimo sami sebi. Nitko ne želi smeće kraj svoje kuće! Prestanimo ga onda stvarati i pretvorimo „smeće“ u korisnu sirovinu prema redoslijedu tzv. kružnog gospodarenja otpadom.

Kružno gospodarenje oponaša prirodne ekosustave koji su također „kružni“ – ništa se ne gubi, nego mijenja oblik i na kraju se krug zatvara – otpad ponovo postaje sirovina. Uvođenje novog sustava gospodarenja otpadom naša je obveza prema zakonodavstvu Europske unije i Republike Hrvatske, ali je i puno više od toga. To je obveza i odgovornost svakog od nas. Da bi novi sustav funkcionirao, moramo pokušati smanjiti količinu otpada koji proizvodimo i odvojiti sav otpad koji se prikuplja na području našeg grada jer dovoljno učinkovita alternativa ne postoji.

Kružno gospodarenje otpadom:
1. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA
2. PONOVNA UPORABA
3. RECIKLIRANJE
4. OPORABA
5. ODLAGANJE

USVOJIMO KORISNE PROMJENE:

  • odbijmo ono što nam ne treba
  • reducirajmo ono što nam treba
  • ponovno upotrijebimo
  • reciklirajmo
  • kompostirajmo

Oko 30 % otpada koji stvaramo moguće je izbjeći promišljanjem o smanjenju potrošnje. To zahtijeva veliku promjenu potrošačkih navika na koje smo navikli i koje nam olakšavaju svakodnevni život, ali takva promjena može značajno povećati kvalitetu našeg života jer nas potiče da se zdravije hranimo, koristimo kvalitetnije proizvode i racionalnije raspolažemo kućnim budžetom.

Pravilnom brigom o korištenju namirnica smanjujemo količinu otpada te štedimo energiju, što dodatno pomaže očuvanju okoliša.

PREUZMITE BROŠURU SPREČAVANJA NASTANKA OTPADA

Kad bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u
prirodi zatekla 199,588.400.000 vrećica manje. To je skoro 200 milijardi plastičnih vrećica manje!

Ponovna upotreba

Ponovna uporaba nije isto što i recikliranje. Kad koristimo neki proizvod u njegovu izvornu obliku za istu ili novu svrhu, to nazivamo ponovnom uporabom. Ponovnim korištenjem proizvoda produžujemo njegovo trajanje prije nego što postane otpad. Time smanjujemo količine proizvedenog otpada, pozitivno utječemo na okoliš i prirodu, kao i na socijalne te ekonomske aspekte društva.

U današnjem se konzumerizmu lako odričemo predmeta koji se uz minimalne ili manje preinake mogu ponovno koristiti u iste ili druge svrhe. Prije nego što odbacimo proizvod, trebamo promisliti možemo li ga upotrijebiti i time značajno smanjiti količinu otpada.

PREUZMITE BROŠURU PONOVNA UPORABA

Prije nego što bacimo staru majicu, sjetimo se da je za njenu izradu bilo potrebno čak 2700 litara vode!
Staru odjeću donirajmo ili prepravimo, neispravne uređaje popravimo!

Primjeri ponovne uporabe

iskorištene staklenke možemo koristiti skoro neograničeno za zimnicu, skladištenje suhe hrane ili kao idealnu posudu u kojoj ćemo ponijeti marendu na posao

poklonite, donirajte ili razmijenite odjeću i obuću, kao što je to uobičajeno za knjige i udžbenike, igračke, elektroničku opremu ili druge kućanske uređaje

– oni spretniji lako će od starog tekstila izraditi platnene vreće po osobnoj mjeri, idealne za odlazak na tržnicu ili dućan ili će ih jednostavno pretvoriti u krpe za čišćenje

– razne alate za uređivanje i popravke možemo dijeliti sa susjedima, međusobno posuđivati ili zajednički kupiti

– brojni kućanski aparati, bijela tehnika pa i elektronički uređaji predviđeni su za manje popravke kojima vraćaju izgubljenu funkcionalnost. Pokušajte popraviti neispravan proizvod!

– umjesto da neprestano kupujemo i bacamo opasni otpad kao što su baterije, možemo koristiti baterije koje se mogu puniti

– namještaj se također može popraviti ili mu se uz malo promišljanja može naći nova namjena

Odvajanje otpada prvi je i najvažniji korak u procesu reciklaže.

Odvajanje otpada i recikliranje

Stvari koje sami ne možemo ponovo upotrijebiti odbacujemo no to ne znači da one nisu i ne mogu postati sirovina od koje će nastati novi proizvod. Kako bi se to dogodilo potrebno je pravilno razvrstavati otpad koji odbacujemo. Na ovoj stanici možete pronaći korisne informacije o razvrstavanju papira, plastike, stakla, tetrapaka, tekstila, biootpada, EE otpada, krupnog i glomaznog otpada, građevinskog otpada i opasnog otpada.

Odvajanje otpada prvi je i najvažniji korak u procesu reciklaže, a trud svakog od nas čini ogromnu razliku. Uostalom, što više otpada pravilno odvojimo to ćemo imati manje mješanog komunalnog otpada.

Saznaj više o ODVAJANJU OTPADA I RECIKLIRANJU

Neadekvatnim zbrinjavanjem zelenog otpada stvara se šteta. Npr. paljenjem zelenog otpada uzaludno se
troši kisik, zagađuje se zrak i onemogućuje povratak hranjivih tvari u tlo.

Kompostiranje

Znate li koja vrsta otpada čini čak 30 % ukupne količine otpada? Organski (bio) otpad. Znate li da sami možete napraviti najbolje gnojivo za svoje biljke i vrt? Kompostiranje je proces biološke razgradnje organskog dijela otpada. U prirodi se odvija spontano. To je jeftin i prirodan proces koji pretvara kuhinjski i vrtni (zeleni) otpad u vrijednu sirovinu bogatu hranjivim tvarima za tlo. Jednostavno ga je napraviti i upotrebljavati.

Na našoj stranici kao i u našim brošurama možete naučiti kako odvojiti biootpad, kako ga preraditi u kompost i kompostom obogatiti tlo.

Saznaj više o KOMPOSTIRANJU

Odlaganje otpada na lokacijama koje za to nisu predviđene se kažnjava. Naučite razliku između zelenih otoka i (mobilnih) reciklažnih dvorišta te saznajte njihove lokacije.

Zeleni otoci i (mobilna) reciklažna dvorišta

Zeleni otoci su mjesta na javnoj površini gdje su smješteni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, a nalaze se u gotovo svakoj ulici kako bi građani mogli što češće odložiti svoj odvojeni otpad. U Gradu Splitu na zelenim otocima odvojeno se prikuplja papir, plastika, tetrapak i staklo.

Reciklažna dvorišta su ograđeni prostori sa zaposlenim djelatnikom u kojima građani osim otpada koji redovito odbacuju mogu ostaviti i drugi otpad kao npr. automobilsko staklo, drvo, željezo i obojene metale, električne i elektroničke uređaje itd.

Mobilna reciklažna dvorišta su zamjena za reciklažna dvorišta ukoliko nema uvjeta za kreiranje reciklažnog dvorišta na tom području, u njih odlažemo staklo, plastiku, papir, metal, tetrapak, obuću i odjeću, tonere, baterije i lijekove.

Ni zeleni otoci kao ni (mobilna) reciklažna dvorišta ne predviđaju odlaganje miješanog komunalnog otpada i biootpada te iz tog razloga ne ispuštaju neugodne mirise, a time nisu privlačna glodavcima i drugim životinjama.

Miješani komunalni otpad i biootpad odvaja se na obračunskom mjestu korisnika.

Saznaj lokacije zelenih otoka i (mobilnih) reciklažnih dvorišta te što je mjesto očitanja korisnika